Početna

Povijest Madrida

Podnaslovi

  1. Osnivanje
  2. Rekonkvista
  3. Madrid Habsburgovaca i Burbona
  4. Građanski rat
  5. Novi Madrid

Osnivanje

Prvo naselje na području današnjeg Madrida osniva arapski emir Muhamed I., u drugoj polovici 9. stoljeća, podižući gradinu vojnog te vjerskog karaktera, tzv. ribat, na lijevoj obali rijeke Manzanares, na mjestu gdje se danas nalazi kraljevska palača.
Uskoro postaje poznata pod imenom Mayrit.
Dakle, Madrid se rodio kao ribat, tj. zajednica vojnog, ali i vjerskog karaktera, gdje su se muslimanski borci pripremali za džihad, sveti rat.

Rekonkvista

Alfons VI. Hrabri, kralj Kastilje i Leóna, godine 1079. sa sjevera pokreće ofenzivu, kojoj je cilj zauzimanje Toleda, gdje mu se na putu nalazio Mayrit.
Godine 1083. Madrid konačno pada u ruke kršćana i biva naseljen pukom sa sjevera poluotoka.

Madrid Habsburgovaca i Burbona

Veći značaj Madrida počeo je u srednjem vijeku, 1561 g., kada ga je kralj Filip II. proglasio prijestolnicom Kraljevine Kastilje i Leona, te iz Toleda, dotadašnje prijestolnice, u njega seli svoj dvor.
Jedino se u intervalu između 1601. g. i 1606. godne sjedište Španjolske seli u Valladolid.

U vrijeme tzv. modernog doba od 16. do 17. st. Madrid se konsolidira kao prijestolnica nove države, Španjolske.
Iza smrti Karla II., posljednjeg kralja iz habsburške dinastije na španjolskom dvoru, dolaze na vlast francuski Burbonci u veljači 1701. godine. Prvi vladar iz dinastije Burbonaca je Filip V., unuk Luja XIV. Za vrijema vladanja Karla III. napravljeno je puno na pretvorbi Madrida u svjetsku prijestolnicu, uvodeći javnu rasvjetu, urbanizirajući ga s prostranim trgovima s vodoskocima te raskošnim palačama okolo njih.

Građanski rat

Španjolski građanski rat počinje u noći 17. lipnja 1936. kada i do Madrida stižu prve vijesti o pobuni vojske kojoj je na čelu general Francisco Franco, inicirane u španjolskom protektoratu u Maroku.
Pobunjenicima je cilj bio ući u grad i srušiti vladu Španjolske "druge" republike. Madrid se pretvorio u tadašnju svjetsku scenu na kojoj se odigravala bitka između fašizma i slobode.
I na jednu i na drugu stranu stizala je pomoć u materijalu i ljudstvu iz cijelog svijeta.
28. ožujka 1939. godine trupe generala Franca zauzele su grad dok za to vrijeme tisuće Madriđana bježe prema lukama i preko njih odlaze u druge zemlje, spašavajući tako goli život.

Novi Madrid

U poratno vrijeme grad se obnavlja od teških razaranja.
Nakon mračnih 50-ih godina 20. stoljeća, dolazi vrijeme nepovratnog napretka u razmišljanju, modernizaciji industrije i prometnog povezivanja zemlje u kojoj najbitnije mjesto zauzima, dakako, Madrid.
Doživljava demografsku eksploziju.
Stotine tisuća ljudi se seli iz sela u grad. Nakon Francove smrti 1975. godine i dolaska na vlast kralja Ivana Karla I., dolazi do uspostave demokratskog poretka.
Ustavom iz 1978. godine Madrid je potvrđen glavnim gradom Španjolske.

Godine 1979., po prvi put demokratskim putem, dolazi na funkciju gradonačelnika, socijalist, Enrique Tierno Galván.